REGATA LATINSKO IDRO

 

Opći dio

- Prva zadaća regate Latinsko idro nije natjecanje i pobjeda, ali nije ni bilo kakvo sudjelovanje. Prvi je cilj oživljavanje sjećanja na jedan način života na moru i korištenja jednog specifičnog broda. Zato svaka izvornost u izgledu, opremi ili načinu jedrenja natjecatelju osigurava stanovitu prednost u vidu nagrade ili nekom drugom obliku.

- Leut, gajeta i kaić, tri tipa broda koji konkuriraju u natjecanju, u načelu nisu ni zamišljeni ni građeni kao brodovi za brzu plovidbu. Ovi brodovi, posebno leut i gajeta, građeni su kao višenamjenski brodovi, brodovi za opsluživanje prekomorskog posjeda, a to znači prije svega prijevoz dobara do matične luke. To su težački teški brodovi, a glavno im je obilježje čvrstina i stabilnost.

- Domicilni natjecatelji (Murterini i Betinjani) moraju biti članovi udruge Latinsko idro.

- Posade iz drugih jadranskih naselja i/ili inozemstva ravnopravno se natječu u svim kategorijama, pod uvjetom da posjeduju latinsko idro. Ako nemaju, mogu sudjelovati izvan konkurencije.

Posebni dio

1. Regata se održava u znaku Svetog Mihovila, patrona murterske župe, no moguće je da se ne održi na sam dan zaštitnika, to jest 29. rujna.

2. Regata se održava u Murteru a start je uvijek u uvali Hramina. Mjesto i način starta te rutu određuje na dan natjecanja Regatni odbor zavisno od meteoroloških prilika.

3. U slučaju nepovoljnih meteoroloških uvjeta regata se najprije odgađa za kasniji termin u istome danu, a ako su vremenske prilike takve da se regata ne može održati u istom danu, onda za slijedeću nedjelju u istom terminu.

4. Broj sudionika regate nije ograničen.

5. Prijava za regatu vrši se na posebnom obrascu, najmanje dva tjedna prije dana određenog za natjecanje. Regatni odbor će obrasce objaviti na internetu, a moći će se dobiti i na zahtjev natjecatelja pri Regatnom odboru.

6. Brodovi se natječu u tri kategorije: leut, gajeta i kaić.

7. U okviru natjecanja plovi se samo tradicionalnim latinskim jedrom. Ostali sudionici u regati koji nemaju takvo jedro, plove izvan konkurencije (moguće je u budućnosti organizirati i neku prateću regatu za brodove s drugačijim jedrima, ako se takav interes iskaže).

8. Osnovnu posadu čine skiper i još dva člana. Poželjno je i preporuča se da svaka posada primi na brod djecu i zainteresirane goste, jer regata ima i odgojni cilj.

9. Budući da danas svi brodovi imaju motore i propelere, takvi se moraju pojaviti i na startu. Skidanje bilo kojeg dijela opreme nije dopušteno. Eventualni natjecatelji u brodovima koji nikad nisu imali ugrađeni motor i propeler, dobro su došli.

10. Idro i imbroje, prije starta ili u okviru starta, zavisno o odluci Regatnog odbora, vezuje sama posada, bez pomoći sa strane.

11. Prilikom okretanja na vitar dopuštena je upotreba vesla (považanje) sve dok brod ne uvati brivu. Nakon toga veslo se mora svrći.

12. U slučaju iznimno slaba vjetra, dopustit će se považanje pod vitarsamo jednim veslom. No, takvo dopuštenje mora dati Regatni odbor za vrijeme same ragate, unaprijed dogovorenim znakom (raketa npr.)

13. Ako vjetar potpuno padne za vrijeme regate, odobrit će se, unaprijed dogovorenim znakom, upotreba dva vesla i ne više od dva. Posade koje u tim uvjetima dođu do cilja, rangirat će se po redu dolaska.

14. Považa se tako da veslač stoji iza vesla, dakle onako kako se vozi u gajeti, leutu i kaiću i kada nema jedra. Svaka drugačija upotreba vesla diskvalificira posadu iz natjecanja.

15. Pregled brodova i opreme prije starta vrši posebno Povjerenstvo koje imenuje Regatni odbor. Regatni odbor može na preporuku Povjerenstva diskvalificirati posadu kojoj oprema i brod nisu u skladu s propozicijama.

16. Svi sudionici natjecanja dobivaju povelju o sudjelovanju u regati, a najbolji u svojoj klasi i nagrade. Osim natjecateljskih, postoje i nagrade kojima se potiču temeljni ciljevi Latinskog idra - izvornost, mladost, iskustvo i čast. Težimo za tim da nagrade uvijek budu izvorne (idro, lantina, jarbol, veslo, timun, konopi, i sl.)

 

 

GAJETA'S CUP

 

Opći dio

1.  Regata se održava u finalnom tjednu Dana latinskog idra, uglavnom u četvrtak u popodnevnim satima. 
2.  Regata se održava u Murteru, tj. u uvali Hramina. Mjesto i način starta te rutu određuje na dan natjecanja Regatni odbor zavisno od meteoroloških prilika.
3.  Ovisno o vremenskim prilikama na dan održavanja regate, Regatni odmor zadržava pravo na odgodu ili otkazivanje regate.
4.  Prijava za regatu vrši se na sastanku kormilara, koji se održava na Staroj rivi na Hramini jedan sat prije starta prvog plova.
5.  Brodovi se natječu samo u kategoriji gajeta, a svi ostali, ukoliko ne spadaju u tu kategoriju, natječu se izvan konkurencije.
6.  U okviru natjecanja plovi se samo tradicionalnim latinskim jedrom. Ostali sudionici u regati koji nemaju takvo jedro plove izvan konkurencije.


Posebni dio

1.  Regata se održava po principu jedrenja „u štap“, tj. okretanja privjetrinskih i zavjetrinskih oznaka (bova) kako odredi Regatni odbor na  sastanku kormilara.
2.  Start regate je po principu „letećeg“ starta, tj. nalazi se između regatnog broda i oznake s  lijeve strane.
3.  Nužno je da sve posade poznaju Pravila o izbjegavanju sudara na moru
4.  Prilikom okretanja na vitar dopuštena je upotreba vesla (považanje) sve dok brod ne uvati brivu. Nakon toga veslo se mora svrći.
5.  U slučaju iznimno slabog vjetra moguće je skraćenje rute, o čemu će regatni odbor pravovremeno obavijestiti sve natjecatelje.

 

VESLAČKA REGATA

 

Veslačka regata na Malu Gospu je jedina tradicionalna regata u Murteru. Regata na idra uvedena u život o blagdanu Svetoga Mihovila, datira tek od 1998. No, s obzirom na okolnosti i stupanj zaborava, te činjenicu da je u različitim modernim inačicama jedrenje preživjelo do danas, bilo ju je potrebno pokrenuti, jer je to bio najbolji način da se mobiliziraju ljudi i sredstva.

Veslačka regata ima dakle u startu neke slabosti, koje joj ne idu na ruku, ali je činjenica da je svijest o potrebi veslanja i općenito obnovi tradicije velika, što dokazuje činjenica da je ovogodišnja regata, iako traljavo organizirana, okupila više od deset posada.

Problemi

1. - veliki broj ljudi (osobito mladih) nikada nije naučilo veslati na tradicionalan način. To nije njihova krivica, ali je činjenica. Zato, kao i kod jedrenja, treba pokrenuti - radno nazvano - školu veslanja

2. - gotovo su svi brodovi preuređeni tako da isključuju veslanje, a vesla stoje samo kao rezervno sredstvo ili iz običaja. Neki imaju tumbuć, drugi nemaju sturić, treći nemaju nego dvije ili tri sohe, itd.

3. - ne postoji jasna volja i podrška da se regata kvalitetno organizira.

Prijedlozi

1. Mobilizacija za regatu treba se kretati oko ljudih srednjih godina - onih dakle koji još znaju veslati i mogu naučiti druge

2. Sastaviti barem jednu staru posadu (sedamdesetogodišnjaci)

3. Omogućiti da u regati sudjeluju i mali brodi, lađice i kajići - recimo na dva vesla, kao posebna kategorija, sa zajedničkim ili posebnim startom( što je ove godine i uspjelo)

4. Kao demonstracija, jer je i to dio baštine, barem jedna lađa na šijavogu - ona bi mogla otvoriti regatu

5. Kao i kod idračke regate, treba sve brodove pokazati - bilo u Staroj rivi, bilo tako da se napravi jedan mali demonstracijski krug prije regate ispred mulov.

6. Treba dobro razmisliti o terminu.

7. Organizacijski odbor i organizacija trebali bi biti pod istom kapom kao i Latinsko idro.

 

 

 

 

KONTAKTIRAJTE NAS